top of page

Na kavi s lektoricom

kava

Pet najčešćih pogrešaka nastalih pod utjecajem engleskoga jezika

Dunja Vranešević

S internet stranice preporučene od strane profesora downloadao sam zanimljiv tekst o putujućoj izložbi Vincent van Gogha po EU.

Pokušajte u ovoj rečenici pronaći jezične pogreške. Možete li prepoznati svih pet? Ako ne, nastavite čitati i do kraja teksta svladat ćete najčešće zamke u koje se upada pod utjecajem engleskoga jezika.

Svako vrijeme nosi svoje breme

Od prodora interneta i razvoja pametnih telefona informacije iz cijeloga svijeta u svakome su nam trenutku nadohvat ruke. Živimo užurbano, komuniciramo s cijelim svijetom, ali ujedno sve manje razgovaramo uživo, a sve više posredno. Šaljemo instantne poruke, objavljujemo kratke statuse, koristimo se kraticama i eliptičnim rečenicama da uštedimo na ograničenome prostoru i vremenu, a sve kako bismo prenijeli informaciju odmah, dok još nije zastarjela.

Pa kako to utječe na komunikaciju na našemu jeziku?

U tekstovima na hrvatskome jeziku, a pogotovo u medijima, poslovnoj komunikaciji i svakodnevnome govoru, susrećemo se sa sve većim prodorom stranih riječi i rečeničnih ustrojstava iz prevladavajućega engleskog jezika. Danas je to svakodnevna pojava, uzrokovana činjenicom da je engleski i dalje prvi jezik za sporazumijevanje u svijetu. Gledamo filmove i serije na engleskome jeziku, slušamo stranu glazbu, čitamo tekstove iz stranih medija o događanjima u svijetu, komuniciramo na engleskome na putovanjima izvan države ili pak na sastancima sa stranim klijentima. Dok je njegovo poznavanje prije značilo prednost u društvu, danas je postalo samorazumljivo da se većina njime svakodnevno služi.

U takvome društvenom prostoru u hrvatski jezik unosimo neprilagođene riječi i izraze, nesvjesno usvajamo strane strukture rečenica te primjenjujemo jezična pravila tuđega jezika. Osim toga, prekomjerna upotreba anglizama rezultirala je pojavom predrasuda o našemu jeziku te mišljenja da ćemo unošenjem stranih (i nerijetko iskrivljenih) riječi u jezik biti bolje shvaćeni ili djelovati učenije, da ćemo određeni pojam objasniti preciznije i jasnije, dok se na sasvim dobre, pa i bolje hrvatske izraze gleda čudno i sa zazorom. No takvi stavovi nemaju pravoga uporišta.

Uviđanjem pogrešaka možemo utjecati na loše jezične navike i spriječiti osiromašenje svojega jezika. Za prvi korak na tome putu pripremili smo pregled pet najčešćih pogrešaka nastalih slijepim preuzimanjem jezičnih oblika iz engleskoga jezika i uputili na bolja rješenja koja već postoje u hrvatskome jeziku.

1. Nesklanjanje stranih imena

U hrvatskome jeziku imenske se riječi (to su imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi) sklanjaju, odnosno mijenjaju po padežima u skladu sa svojom ulogom u rečenici. To se odnosi i na muška imena i prezimena: N Marko Marić, G Marka Marića, D Marku Mariću itd. Pravilo vrijedi i za hrvatska i za strana muška imena i prezimena, i to za sve njihove članove osim prijedloga i veznika.

Pod utjecajem engleskoga jezika, koji ne poznaje sklonidbu imena (movie with Brad Pitt), griješi se tako što se strana muška imena i prezimena preuzimanjem samo djelomično prilagođuju pravilima hrvatskoga standardnog jezika iako za njih vrijedi isto pravilo. Zbog toga se redovito pojavljuju slučajevi u kojima se samo prezime stavlja u odgovarajući padež (film s Brad Pittom), kao zadnja riječ imenske formule, a ime ostavlja u nominativnome obliku premda bi se i ono trebalo staviti u isti padež kao i prezime (film s Bradom Pittom).

 

intervju s Matt Damonom > intervju s Mattom Damonom

pjesma John Lennona > pjesma Johna Lennona

knjiga Jean-Paul Sartrea > knjiga Jean-Paula Sartrea

slika Vincent van Gogha > slika Vincenta van Gogha

nagrada Jimmy Kimmelu > nagrada Jimmyju Kimmelu

roman o Harry Potteru > roman o Harryju Potteru

 

2. Pasivna ustrojstva (od strane + genitiv)

U engleskome jeziku česta je upotreba pasivnih oblika, a posebno je često uvođenje vršitelja radnje prijedlogom by (od): play written by William Shakespeare. Iako hrvatskomu jeziku nisu svojstveni takvi pasivni oblici, oni se doslovnim prevođenjem stranih izraza prenose u naš jezik i onda kada bi se umjesto njih trebao upotrijebiti aktiv.

Tako su hrvatski prijevodi, a posljedično sve više i izvorni tekstovi na hrvatskome jeziku, posebice u medijima i izjavama političara, u posljednje vrijeme preplavljeni iskrivljenim pasivnim ustrojstvima tvorenim spojem od ili od strane uz riječ u genitivu (drama napisana od strane Williama Shakespearea). Takva ustrojstva nisu dobra te ih treba izbjegavati tako da se rečenica preoblikuje upotrebom aktiva (drama koju je napisao William Shakespeare).

 

poslan je odgovor od strane Vlade RH > Vlada RH poslala je odgovor

istraživanje je provedeno od strane stručnjaka > istraživanje su proveli stručnjaci

ugovor je potpisan od strane zaposlenika > ugovor su potpisali zaposlenici

nagrada je dodijeljena od strane UN-a > nagradu je dodijelio UN

projekt financiran od strane Ministarstva kulture > projekt koji je financiralo Ministarstvo kulture

knjiga objavljena od strane priznatog izdavača > knjiga koju je objavio priznati izdavač

 

3. Loša prilagodba stranih riječi

Da bi se posuđenice (riječi posuđene iz drugih jezika) uklopile u naš jezik, one se prilagođuju normama hrvatskoga standardnog jezika. No u poslovnoj komunikaciji, medijima i svakodnevnome govoru danas se može zapaziti mnoštvo engleskih riječi koje uopće nisu prilagođene ili su prilagođene samo djelomično, zbog čega i dalje djeluju strano, iskrivljeno, stoga i neprimjereno hrvatskomu jeziku. Posebno je to slučaj kod anglizama na koje je samo nalijepljen hrvatski nastavak kako bi zvučali „više hrvatski“ (random + -ski > randomski).

Nažalost, tako nastale riječi često iz žargona i razgovornoga stila počinju prelaziti u službenu komunikaciju, što nikako nije dobro. Za njih gotovo uvijek postoje sasvim dobre hrvatske istovrijednice (randomski = nasumično), koje k tomu još i ne zvuče neprirodno, te ih u službenoj komunikaciji treba primjereno zamijeniti. A usvojimo li dobra rješenja i u komunikaciji u privatnome okružju, možemo spriječiti i da nam u službenoj primjeni „izleti“ pogreška.

 

downloadati > preuzeti/preuzimati

uploadati > učitati, postaviti (na internet)

updateati > osvježiti, posuvremeniti (podatke)

spamati > slati neželjene poruke

editirati > urediti/uređivati

transferirati > prijeći, prebaciti se

 

4. Neizvođenje pridjeva

Pod utjecajem engleskoga jezika kod nas su postali uobičajeni izrazi s dvije imenice od kojih se prva ne mijenja po padežima, a služi kako bi pobliže odredila drugu, opću imenicu. Takvi izrazi česti su u reklamama i imenima proizvoda te različitih manifestacija. No u hrvatskoj gramatici ne postoji takva vrsta ustrojstva, stoga njegova primjena nije pravilna.

Umjesto nesklonjive prve imenice (Samsung mobitel) treba izvesti posvojni ili odnosni pridjev koji će po rodu, broju i padežu odgovarati imenici koju određuje i u skladu s njom mijenjati svoj oblik u rečenici (Samsungov mobitel) ili, ako pridjev nije moguće izvesti, preoblikovati je u imenički izraz (često genitivni). Jednako je pogrešno i umjesto dvije takve promjenjive riječi pisati polusloženicu, odnosno riječ sa spojnicom (Samsung-mobitel).

 

Dukat mlijeko > Dukatovo mlijeko

Coca-Cola nagradna igra > Coca-Colina nagradna igra

Konzum prodavaonica > Konzumova prodavaonica

Zagreb film festival > Zagrebački filmski festival

internet stranica, web stranica > internetska stranica, mrežna stranica

soja sos > sojin umak, umak od soje

 

5. Nesklanjanje pokrata i neizvođenje posvojnih pridjeva od pokrata

Još jedna razlika između hrvatskoga i engleskog jezika odnosi se na sklanjanje pokrata ili akronima (skraćenih riječi koje se pišu velikim slovima, složenih od početnih slova višečlanoga imena). Dok se u engleskome pokrate uopće ne sklanjaju (in EU, from UN, at NASA), u hrvatskome se jeziku pokrate koje se odnose na imena ustanova i organizacija trebaju sklanjati kao imenice muškoga roda u jednini, neovisno o tome kojega je roda naziv od kojega je pokrata nastala (odnosno kao imenice ženskoga roda ako pokrate završavaju na -A, poput INA, NASA, IKEA). Između pokrate i padežnoga nastavka umeće se spojnica, a sama se pokrata slaže s predikatom muškoga roda u trećemu licu jednine (primjerice EU je izglasao odluku., bez obzira što je inače Europska unija ženskoga roda te bi s punim imenom rečenica glasila Europska unija izglasala je odluku.). Upravo se u tome redovito griješi jer se pokratama ne dodaju odgovarajući nastavci u skladu s padežom u kojemu se nalaze, nego ih se uvijek piše u polaznome, nominativnom obliku.

Također, iako engleski jezik poznaje izvođenje pridjeva od pokrata (UNESCO's, BBC's), širenjem ove i prethodne pogreške došlo je i do zanemarivanja pisanja nastavaka za posvojne pridjeve, koji se u hrvatskome jeziku izvode dodavanjem nastavaka -ov, -ev ili -in na pokratu.

 

pregovori s EU > pregovori s EU-om

predstava HNK > predstava HNK-a

izložba u MSU > izložba u MSU-u

UNESCO manifestacija > UNESCO-ova manifestacija

BBC dokumentarac > BBC-jev dokumentarac

NASA misija > NASA-ina misija

 

Od trnja do rješenja

Nakon ovoga kratkog pregleda vratimo se na primjer s početka teksta:

S internet stranice preporučene od strane profesora downloadao sam zanimljiv tekst o putujućoj izložbi Vincent van Gogha po EU.

Uzimajući u obzir svih pet pogrešaka, točna rečenica glasila bi ovako:

S internetske stranice koju je preporučio profesor preuzeo sam zanimljiv tekst o putujućoj izložbi Vincenta van Gogha po EU-u.

Jeste li uspjeli pronaći sve isprve ili su vam neke ipak bile nepoznanica?

Upravo sa svim ovim pogreškama svakodnevno se susrećemo u lekturi i uređivanju tekstova. One nisu jedine, ali su se drastično proširile u javnome i medijskom prostoru, zbog čega dolazi do sve većega osiromašenja našega jezika.

Iako ne treba poricati golemu ulogu koju engleski jezik ima u današnjemu, informacijskom društvu, nema potrebe na silu ga ubacivati u hrvatski jezik. Ako se već u ostalim područjima toliko volimo dičiti svime hrvatskim, nemojmo tako lako zaboraviti ni na jezik koji je osnova našega identiteta.

P. S. Za one koji žele znati više

Kako bi potaknuo promjene, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo je 2015. godine mrežnu stranicu Bolje je hrvatski! na kojoj svaki mjesec daje nove prijedloge hrvatskih zamjena za neprilagođene tuđice i strane riječi. Uz svaku zamjenu nalazi se kratko obrazloženje, a posjetitelji mogu i sami poslati svoje prijedloge. Korisna je to stranica koja može pomoći u mijenjanju loših jezičnih navika. Svakako je pogledajte!

1,735 views

Comments


bottom of page